Gdje i kada na skijanje?

FacebookTwitterGoogle+Share

Izbor skijališta koje nije u skladu s vašim skijaškim znanjem i očekivanjima može u velikoj mjeri upropastiti potencijalno savršen zimski odmor…

 

Svatko može naučiti skijati…

Svatko može naučiti skijati…

Premda je na prvi pogled logično da savjete o skijalištima i terminima odlaska na skijanje trebaju početnici i oni koji se nakon duljeg vremena ponovo vraćaju skijanju, zapravo bi svatko od nas skijaša svake godine trebao ponovo promisliti što želi i očekuje od skijanja i koje greške ne želi ponovo napraviti. Na prvi pogled stvar je vrlo jednostavna – početnici bi trebali ići na manja skijališta s više laganih (zelenih i plavih) staza, dok bi bolji skijaši trebali ići na veća skijališta s većim brojem raznovrsnih staza. Realno, prosječan skijaš bez većeg napora tijekom jednog tjedan prođe skijalište sa stotinjak kilometara staza, a boljim skijašima niti 250-300 km staza neće biti previše. Ali, stvari ipak nisu sasvim jednostavne, prilikom izbora skijališta treba voditi računa o više stvari.

 

Početnici i napredni skijaši

Potpunim početnicima (onima koji prvi put staju na skije) u prvoj će sezoni biti dobro svako skijalište koje ima bar jednu plavu ili zelenu stazu neposredno pokraj skijaške škole. Naravno, bolje je odabrati manje skijalište bliže mjestu stanovanja, jer ćete tako dosta novca uštedjeti na putovanju i kartama za žičare (ski-pass).

Početnici s nešto iskustva (3-5 sezona) koji već solidno skijaju u pravilu mogu bez problema voziti plave i crvene staze, a za tjedan dana užitka na snijegu bit će im dovoljno skijalište s 50-100 km kombiniranih plavih i crvenih staza. Premda se dio početnika neće odvažiti na kružni obilazak čitavog ili dijela skijališta, oni koji se na to odvaže doživjet će prekrasno iskustvo i naučiti što je zapravo skijanje.

Iskusni skijaši s dobrom tehnikom obično znaju što žele – plave staze su za zagrijavanje i odmor, crvene su zabava i zadovoljstvo, a crne staze su još uvijek napor i izazov. Izbor skijališta s manje od 100 km staza za iskusne skijaše obično nije dobro rješenje.

 

Pojedinačno ili u društvu?

Vrlo je malo skijaša koji na skijanje idu sami – čak i mladi, koji na skijanju obično žele upoznati nove i zanimljive ljude sa svih strana svijeta, više vole ići u društvu. U dobrom društvu zabava tijekom čitavog odmora je garantirana, a i skijanje u društvu (pogotovo off-piste ili na slabije posjećenim stazama) je svakako sigurnije.

Ukoliko su svi podjednake razine skijaškog znanja, nema problema. Ali ukoliko je u društvu bar poneki početnik i napredni skijaš, potrebno je pažljivo planirati. Obično nije preveliki problem naći kompromis – skijalište sa 100-150 km staza (i nekoliko povezanih plavih staza koje vode do vašeg smještaja) obično je dobar izbor.

 

Termin odlaska na skijanje

Obitelji sa školskom djecom nemaju previše izbora – takozvani ‘hrvatski tjedan’ je očit izbor, a u pravilu se radi o prvom tjednu u siječnju (ove sezone od 03.-10.01.2015.). Smještaj je u ovom terminu nešto jeftiniji nego u veljači (kad tradicionalno austrijanci, francuzi i talijani imaju školske praznike), ali skuplji nego u drugoj polovici siječnja ili u drugoj polovici ožujka. Drugi dio siječnja je savršen ukoliko želite uštedjeti na smještaju i izbjeći gužve na skijalištima (samo vikendom ne možete izbjeći gužvu). Ukoliko se odlučite čekati do druge polovice ožujka, svakako odaberite skijalište na višoj nadmorskoj visini (preko 1.500 m, najbolje ipak preko 2.000 m), kako biste imali siguran snijeg. U tom je slučaju Francuska svakako naš prvi izbor.

 

Glečeri, Amerika ili Australija?

Stubai Snowpark, glacier ski resort, Austria

Stubai Snowpark, glacier ski resort, Austria

Ukoliko želite na skijanje prije prave sezone ili nakon sezone (pa čak i tijekom ljeta), možete se odlučiti za neki od glečera (obično preko 3.000 m nadmorske visine) u Austriji ili Francuskoj. Ali, to je možda i prava prilika za posjet rodbini (ako je imate) u dalekoj Australiji ili Novom Zelandu. Australija ima pet izvrsnih skijaških područja, a Novi Zeland je raj za skijaše. Prednost je što su im godišnja doba suprotna od naših, a nedostatak su jako veliki troškovi putovanja…

U SAD i Kanadi godišnja su doba jednaka kao i kod nas, a skijališta moderna i izvrsno opremljena. Naravno, problem je udaljenost i troškovi puta, pa će se samo rijetki odlučiti na skijanje u Americi. Međutim, svi koji su bili tamo, tvrde da vrijedi svake uložene kune…

 

Koju zemlju odabrati?

Austrija je bez dileme ‘najskijaškija’ zemlja u Europi, a vjerojatno i na svijetu. Odlučite li se za neko austrijsko skijalište, neće biti razočarani. Očekuje vas savršena organizacija, moderne žičare, savršeno uređene i održava staze, u pravilu s dovoljno umjetnog snijega, pa ne ovisite o vremenskim uvjetima. Osim toga, smještaj je u pravilu vrhunski, a apres-ski sadržaji bogati. Očekivano, sve to i dosta košta. Austrija je jeftinija od Švicarske, ali skuplja od Francuske i Italije. Obično se na skijalištu nudi organiziran provod za djecu svih uzrasta, te mnogo zabavnih sadržaja, bazeni i razne vrste zabave na snijegu. Švicarska je u mnogome slična Austriji, ali po još višim cijenama – posjet nekim od mondenih švicarskih skijališta doista košta, a osim imena, u pravilu ne nude bitno više od austrijskih. Našim su skijašima omiljeni Obertauern, Nassfeld, Schladming i Bad Kleinkirchheim, ali austrijanci imaju još mnogo toga za ponuditi.

Italija nudi odlična i prostrana skijališta, ali uz pomalo uobičajenu talijansku ‘šlampavost’ – sve funkcionira dobro, ali ipak se po organizaciji (a često niti po održavanju staza) ne mogu mjeriti s austrijancima. Ipak, prekrasna priroda i malo niže cijene sve to kompenziraju, pa je Italija svakom skijašu dobar izbor. Dolomiti su zaštićeni spomenik prirode, a ugođaj skijanja koji nude je nevjerojatan. Alta Baida, Marmolada, Kronplatz samo su neka od izvrsnih talijanskih skijališta.

Val-d'Isere, Francuska

Val-d’Isere, Francuska

Francuska je mnogim zaljubljenicima u skijanje prvi izbor, radi fenomenalne prirode i izvrsnih staza. Val Thorens i Tignes su, primjerice, skijališta koja bi svaki skijaš morao bar jednom posjetiti. Smještaj je pomalo problematičan, jer su apartmani vrlo maleni, ali samo skijanje nadoknađuje taj problem. Udaljenost je također problem – od Zagreba do francuskih skijališta morate voziti oko tisuću kilometara, ali kad jednom dođete tamo zaboravit ćete na sve probleme.

Slovenija i BiH su našim skijašima dobar izbor za vikend-skijanje ili učenje skijanja. Problem su relativno male kilometraže skijališta (20-tak km staza je u Sloveniji i BiH puno), a prednost su ipak povoljne cijene i blizina skijališta. Slovenija je, očekivano, daleko ispred BiH po organizaciji i uređenju skijališta, i može se uspoređivati s, primjerice, Italijom. Krvavec, Cerkno i Rogla su omiljena odredišta našim skijašima. U BiH je dalmatincima omiljeno izletište Kupres (ali često ima problema sa snijegom), a vrijedi za vikend posjetiti i Vlašić, Jahorinu ili Bjelašnicu.

 

Skijanje u Hrvatskoj

Nažalost, skijanje je u Hrvatskoj trenutno u prilično lošem stanju – nakon požara Bjelolasica se nije oporavila i upravo prolazi kroz stečaj koji može rezultirati obnovom skijališta ali i trajnim prestankom skijanja, na Platku se stvari polako pomiču s mrtve točke, ali još ima puno posla. Manja skijališta poput Begovog Razdolja ili Mukinja (koje prošle godine nije radilo) su sasvim lokalnog karaktera, a jedina (zasad) svijetla točka je Sljeme. Mogućnost skijanja na samo 20 minuta udaljenosti od Zagreba je fenomenalna, a premda 4 km staza nije puno, mnogim je zagrepčanima i zagorcima prava sreća. Stari trosjed je problematičan i svake se godine kvari, a usprkos malenoj nadmorskoj visini skijališta, ipak je moguće uhvatiti dva mjeseca skijanja u sezoni. Savršeno za jednodnevne izlete i bijeg od svakodnevice. Jako je zanimljivo noćno skijanje na Crvenom spustu, a skijalište je obično za građane otvoreno tek nakon Snježne kraljice, službene slalomske FIS utrke.

Usprkos trenutnom lošem stanju skijališta u Hrvatskoj, sve je više inicijativa (privatnih i službenih), pa se samo možemo nadati da će se stanje u skoroj budućnosti popraviti. Prirodnih resursa ima, interesa za skijanje ima (oko 300.000 ljudi svake godine ide na skijanje), čini se da zasad samo novca nedostaje. A to se sigurno može riješiti, jer skijališta svugdje u svijetu zarađuju novac…

 

AUSTRIJA – RAJ ZA SKIJAŠE
Flachau, Austria

Flachau, Austria

Premda svaka skijaška zemlja ima što za ponuditi, svi pravi skijaši su ipak složni u jednom – austrijanci su ipak za pola koraka ispred svih ostalih i definitivno su ‘najskijaškija’ nacija na svijetu. Naravno, ima tu i nekoliko problema, koje čak niti poslovnično savršeno organizirani austrijanci ne mogu tek tako riješiti. Primjerice, u usporedbi s Francuskom, austrijska skijališta djeluju nekako malenim – rijetka su austrijska skijališta s više od 100-150 km staza, dok je to u Francuskoj tek manja skijališta. Također, premda Austrija ima nekoliko najpoznatiji glečera (Stubai, Molltaler, Dachstein, Hintertux), nadmorska visina skijališta rijetko prelazi 2.200-2.300 m, pa je često skijanje u ožujku problematično.

Osim savršene organizacije i održavanja staza, cesta i u pravilu odličnog smještaja, austrijanci se jako trude (i pri tome dobro zarađuju) i oko apres-ski ponude. Osim par ‘obiteljskih’ skijališta u kojima se noćni život svodi na par kafića i restorana, sva veća austrijska skijališta nude širok izbor zabave do kasno u noć. Osim toga, austrijanci vole kombinirati skijališta s blizinom termalnih izvora, pa ćete nakon par dana na skijama često u blizini pronaći bazen s vrućom vodom za opuštanje…

Vjerojatno najpoznatije skijalište je Schladming, ali među našim skijašima jako dobru reputaciju imaju i Obertauern, Nassfeld, Innerkrems, Zell am See, Gerlitzen, Flachau, Ischgl… Mnogi od naših skijaša svoje su prve ‘korake’ na skijama napravili upravo na austrijskim skijalištima, a zbog blizine omiljena su skijališta u Koruškoj, poput Bad Kleinkirchheima i Turracher Hohe.

 

ITALIJA – Dolomiti
Dolomiti, Italija

Dolomiti, Italija

U usporedbi s austrijskim, talijanska skijališta nude više kilometara staza i više sunca, ali i nešto ležerniji (blago rečeno) odnos prema gostima. Cijene smještaja u  Italiji su malo niže nego na austrijskim skijalištima, ali cijene ski-pass su slične. Uz to, skijališta su nama nešto udaljenija, pa je trošak puta osjetno veći.

Mnogo je talijanskih skijališta koje bismo trebali spomenuti, ali jedna regija se svakako izdvaja – Dolomiti. Čak dvanaest popularnih skijališta je ujedinjeno u senzacionalni Dolomiti SuperSki sustav, koji nudi preko 1.200 km staza i preko 460 ski-liftova. Naravno, moguće je kupiti ski-pass samo za jedno skijalište ili za čitav sustav (Cortina d’Ampezzo, Kronplatz, Alta Badia, Val Gardena/Alpe di Siusi, Val di Fassa i Carezza, Arabba/Marmolada, Alta Pusteria, Val di Fiemme, S. Martino di Castrozza, Valle Isarco, Tre Valli, Civetta).

Sestriere se nalazi na samoj granici s Francuskom, Livigno je jednim dijelom u Švicarskoj, a Sella Nevea-Kanin na granici sa Slovenijom.

 

FRANCUSKA – velika prostranstva
Megeve, Francuska

Megeve, Francuska

Glavni problem s francuskim skijalištima je njihova udaljenost. Od Zagreba su udaljena 900-1,200 km, što znači desetak do petnaest sati vožnje. Ipak, svake godine sve više skijaša iz Hrvatske odlazi u Francusku, a oni koji su tamo bili znaju zašto idu ponovo.

Francuska skijališta nude veliki broj staza i zavidnu kilometražu, ali i neprestanu zabavu i rekreaciju, od 0-24. Nepregledne skijaške staze omogućavaju svim tipovima skijaša uživanje u skijanju – početnici će se opustiti na širokim i laganim zelenim stazama, iskusni skijaši će uživati na izazovnim crvenim i jako strmim crnim stazama (koje se uz to u pravilu manje uređuju i često su prepune hupsera, kako bi užitak skijanja bio potpun), a ljubitelje off-piste skijanja čekaju velike netaknute snježne površine. Ali, izvan uređenih staza je potreban pojačan oprez – lavine na netaknutom snijegu u Francuskoj nisu rijetkost, pa je pametno nositi opremu za spašavanje i ići na skijanje s vodičem koji dobro poznaje regiju.

Val Thorens, Tignes i Val D’Isere (L’Espace Killy), Vars ili Isola 2000 samo su neka od poznatijih francuskih skijališta koja trebate posjetiti. Osim u Alpama, u Francuskoj je moguće skijanje i na Pirinejima, koji nude sasvim drugačiji snijeg od onog na kojeg smo navikli, ali udaljenost je većini gotovo nesavladiva prepreka…

FacebookTwitterGoogle+Share